Pešićeve fotografije pokazuju i prikazuju ali one isijavaju i neobičnom svjetlošću i imaju „svoju unutrašnju, pešićevsku poetiku. Na crno-bijelom snimku trepere svjetlosti i sjenke, sve su boje tu zgusnute i – oko se ima čemu nadati… Tako njegov objektiv komponuje svojevrsnu likovnu simfoniju-montenigrinu. I – eto opisane i slikom opjevane Crne Gore“

(Čedo Vuković, akademik)

Put kroz istoriju - Milan Pešić

Put kroz istoriju – Milan Pešić

DanCrbomGorom

Milan  je majstor umjetničke fotografije i prvorazredan hroničar svoga vremena koji je neumorno pleo svoj fotografski Gorski vijenac, želeći da sačuva od zaborava, da otme od zuba vremena. (Jovica Marčeta, autor knjige i filma o Milanu)

 

Više od pojedinačnih lica i likova, Pešić je naslikao dva lica i same Crne Gore. Ljudsko lice, koje je zapis o prošlom vremenu,  a sa druge strane, od njegovih fotografija može se komponovati božanski mozaik sastavljen od surog kamena i surovih zima, od gore, rijeka i kanjona, jezera  kao oči planine, mediteranskog Skadarskog ambijenta i Mora.

(Pero Radović, novinar i filmski stvaralac)

 

Milan Pešić je gotovo samonikli, samouki umjetnički izdanak na kamenu crnogorskom, kojeg su u osnovne tajne fotografije i mogućnosti oka kamere uputili Čedo Kušević, Anton Lukateli, Stevo Radović, Stevo Lepetić, Karlo Martineti i drugi poznati jugoslovenski posleratni snimatelji, fotografi i filmadžije, a njegov prirodni osjećaj za lijepo, za magičnu igru svjetlosti i sjenki, razvili velikani crnogorske i jugoslovenske likovne umjetnosti Miroslav Škarko, Božidar Jakac, Petar Lubarda, Milo Milunović, Aco Prijić, Marko Borozan…

(Budo Simonović, novinar i publicista)

 

Više o Milanu u feljtonu Buda Simonovića ”Milan Pešić – Oko koje je vidjelo neviđeno”
u arhivi ”Dana” i ovdje u PDF formatu Feljton o Milanu – Budo Simonović

PF06  PF04MPFeljton3RikonjaMPFeljton7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Milanova fotografija je po mnogočemu specifična. Možda je najveća vrijednost Milanove fotografije taj uhvaćeni neprolazni trenutak, djelić sekunde koji tako mnogo, maestralno pokazuje. Nekad je on na uštrb tehničke perfekcije uhvatio motiv i to je jako značajno za njegovu fotografiju. Njegova fotografija mora da se istražuje i još tumači jer je on kao jedan unikatni i romantični lik uložio u nju svu svoju životnu energiju.

(Lazar Pejović, profesor fotografije i fotograf)

 

Milan Pešić je po mnogo čemu veliki fotograf u našim jugoslovenskim ali i evropskim prostorima. Ono po čemu je možda najveći je istovremen rad sa  filmskom  i foto kamerom .
Ja ne znam niti jednog drugog fotografa koji  je jednako uspješno i istovremeno koristio i filmsku i foto kameru.

(Tomislav Peternek  - majstor fotografije)

 

Na njegovim filmskim trakama i fotografijama odslikava se Crna Gora u punom smislu i izdanju i preko njegovih radova može se pratiti razvoj Crne Gore.
(Nikola Vujošević – slikar)

 

Milan i vi ste ovom izložbom u Švedskoj uradili više za poznavanje Crne Gore nego mi u prethodnih 20 godina. Ljiljana  Dufgran, novinar u Švedskoj, predsjednik šv. PEN kluba, prilikom otvaranja izložbe u Leksandu 1996 godine.

 

Išli smo često zajedno na teren. U početku mi je posuđivao neki od svojih aparata da i ja fotografišem. Kasnije kad bi razvili fotografije sa istog mjesta i događaja moje su bile ravne i nikakve a njegove božanstvene sa masom filigramskih detalja. Ništa mu nije bilo teško uraditi za fotografiju ili za dobar snimak, pješačiti satima ili čekati, samo da  snimi  ili uhvati dobar detalj. On je napravio ogroman opus o životu u Crnoj Gori koji bi se morao skupiti na jedno mjesto… Milan je bio čovjek koji je obožavao svoj posao!
(Mijo Mijušković –  vajar i Milanov savremenik)

 

Dragi Jovice, hvala Ti na poklonjenoj knjizi o Milanu. Pregledao sam je pregledao i čitao, čitao …  cijelu noć. To je bilo jedino jutro u posljednje tri godine da nijesam vježbao.
Nikola Mimo Mitrović –  jazz muzičar

 

 

Preko Milanove fotografije može se istraživati fotografija u Crnoj Gori ali i sam razvoj Crne Gore. Pešić ima  najistaknutije mjesto u istoriji fotografije u  drugoj polovini 20 vijeka i njegovo stvaralaštvo je prezentovano u najznačajnijim katalozima i almanasima bivše Jugoslavije. Jedini je fotograf iz Crne Gore prestavljen u Almanahu YU fotografije iz 1970 godine!

Dr Maja Đurić – umjetnički fotograf

 

Osobenjak i Golootočki mučenik Milan Pešić nalazi nadu i utjehu u fotografiji i dobrim ljudima koje je birao za prijatelje. Njegov fotografski opus dragulj je u umjetnosti Crne Gore i prema njemu bi se tako trebalo i odnositi.
(Mirsada Sredanović – novinar, autor emisije o Milanu Pešiću)

 

 

O Milanu i njegovoj fotomonografiji Pero Radović – novinar

Čovjek sa licem
MILAN PEŠIC – fotomonografija

U Leksandu, gradu u srednjem dijelu Švedske, štampana je monografija o crnogorskom umjetniku fotografije Milanu Pešiću. Knjigu je priredio Jovica Marčeta, kurtulorog, osnivač Kulturnog projekta ”Raskršća” – susret kultura u Leksandu, sa osnovnim ciljem boljeg upoznavanja drugih kultura ( to je bratstvo-jedinstvo po čovječnosti ). I sam Marčeta je rodom  iz Bosne. On je, tako podario crnogorskoj kulturi ono što je davno sama trebala da uradi – djelo vrijedno velike pažnje i poštovanja. Marčeta je snimio i dokumentarni film o Milanu Pešiću ”Čovjek i sjenka” koji je više puta nagrađivan na filmskim festivalima.

Milan Pešić. Pripada prvoj generaciji crnogorskih filmskih snimatelja sredine 20-tog vijeka. Internacionalni umjetnik fotografije. Baštini i nastavlja dobru tradiciju realistične fotografije u Crnoj Gori. Osim čovjekovog lica, oko njegove foto-kamere prepoznalo je i likovno predstavilo čudestvene skulprorske oblike u prirodi, od formi koje su u stijeni mileniumi vajali, i koje će i dalje doradjivati, do gracioznih minijatura koje snijeg i mraz izvedu  na žičanoj ogradi, a čiji je vijek nekoliko sati ili dana.

Ipak, lica, i više od toga – likovi ljudi stare Crne Gore, ili kako se imenuju – likovi gorštaka, najupečatljivija su vrijednost Pešićeve fotografije. Oni  uvjerljivo govore o tradicionalnim osobenostima i vrednotama Crne Gore i Crnogoraca. Bore sa stijena produžene su na lica Pešićevih Starica i Starina.  Njihova lica obasjana su pogledom koji govori o trpljenju, postojanosti i dostojanstvu. Zahvaljujući     unutarnjoj prosvijetljenošću, plemenita  su i lijepa. Takva su, jer su se, očito povjerila Pešiću i njegovoj kameri? ”Neba i čovjekovog lica, nikada se ne mogu nagledati”. Ta misao jednog pisca mogla bi se veoma slikovito filmovati licima i sa Pešićevih fotografija. Pokazala bi se raznolikost ljudi, koje Pešić jednako voli: i crnogorski gorštaci, i žene u crnini, i Malisori, i čobani, i planištaci u borbi sa smetovima snijega, i mineri, i Čergaši, koje je Pešić na poseban način opjevao svojom fotografijom. Na jednom mjestu, u susretu sa lijepom Čergašicom koja je ”…o grlu nosila veliku nisku dukata, a u naručju držala lijepo muško dijete…odmah se počela žaliti na težak život i na muža koji je maltretira. Kad smo se rastajali, zagrlila me je i poljubila. Još pamtim prelijepu Danifu”. I blaga emocija zrači iz ovog susreta.

MP68

MP73 mp160Plemenit odnos prema prirodi i ljudima Pešiću jedino muti sjećanje golootočko robijanje bez razloga i negativno raspoloženje prema UDBI.

Više od pojedinačnih lica i likova, Pešić je naslikao dva lica i same Crne Gore. Ljudsko lice, koje je zapis o prošlom vremenu a, sa druge strane, od njegovih fotografija može se komponovati božanski mozaik sastavljen od surog kamena i surovih zima, od gore, rijeka i kanjona, jezera  kao oči planine, mediteranskog Skadarskog ambijenta i Mora.

Tu je i postojana ljepota koju je Crnoj Gori darovala pririda i  slika čovjeka kao dijela tradicije što postepeno nestaje. Sadržaj je komplementaran i slici današnjeg svijeta, prikazanog u fotomonografijama  drugačijim od ove Pešićeve. Dva svijeta se dodiruju, pa novo vrijeme Crne Gore teško da se može dobro razumjeti bez poznavanja ovog Pešićevog.

Po svemu, Pešić kroz umjetnost fotografije ima istaknuto mjesto u istoriji vizuelne kulture Crne Gore.

Mp57

Mp87Bogatstvo djela Milana Pešića, koje je zapisano na desetinama hiljada fotografija, znalačkim izborom prezentirano je u monografiji kulturnog poslenika ( i poslanika)   Jovice Marčete. ( Za njega je Milan rekao  da je ”najkorisniji crnogorski zet ”!)

U monografiji je sve što može da krasi ovakva izdanja: i dobar odbir, i odličan prelom koji omogućuje da fotografije budu svijet za sebe, istovremeno, unutarnjim značenjem povezane sa onima do sebe.

Uz fotografije u tekstovima-legendama ostvarena je nesvakidašnja  dokumentaristička dimenzija sadržaja. Lapidarno, autor, ne samo da daje faktografski podatak o forografiji, nego kazuje i neku vrstu komentara, uzdržano emocionalno obojenog. Proizvod tog spoja na suptilan način priredjivač je osjetio.

Kakva može da bude dalja sudbina ovoga djela?

Pored toga što je u nacionalnim institucijama Muzeja, Kinoteke, u knjižarama, knjiga o Milanu Pešiću i drugim putevima može da promoviše Crnu Goru, sa jednakim značenjem prema inostranom kao i domaćem prostoru. Utoliko jednostavnije, jer je već štampana  dvojezično, na našem i engleskom jeziku.

Sama knjiga zaslužuje da udje u udžbeničku literaturu iz vizuelne kulture, iz koje se može učiti o kreativnom odnosu prirode, čovjeka i stvaraoca?

 

Pero Radović
Bar, 25.09.2006.

PesPobjedaOdlazak barda

 

 

MPPobjedaOdlazakBArda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Emisija TREZOR Međustudijska razmjena – Emisija o snimatelju Milanu Pešiću:

Milan sa Petrom Đurićem na Šavniku

Milan sa Petrom Đurićem na Šavniku

 

Kommentera

E-postadressen publiceras inte. Obligatoriska fält är märkta *

Följande HTML-taggar och attribut är tillåtna: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>